Anketno istraživanje IRI sektora Splitsko-dalmatinske županije

JavaScript isn't enabled in your browser, so this file can't be opened. Enable and reload.

Poštovani/-a,

Molimo Vas za suradnju u istraživanju o odgojno-obrazovnim aspektima te mogućnostima integracije na tržište rada nakon završenog obrazovanja. Istraživanje provodi Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split u sklopu projekta "Lokalnim partnerstvom do svijeta rada", sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda. Istraživanje obuhvaća IRI sektor u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a sudjelovanje je dobrovoljno i anonimno. Dobiveni podatci će se koristiti kao stručna podloga za izradu dokumenta "Kretanja i trendovi na tržištu rada Splitsko-dalmatinske županije" te reviziju postojeće "Strategije razvoja ljudskih potencijala Splitsko-dalmatinske županije", stoga molimo Vašu iskrenu i punu suradnju.

- ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI -

Sadržaj ovog upitnika isključiva je odgovornost Clustera za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split.

Spol:

muški

ženski

Clear selection

Dob:

do 29 godina

od 30 do 39

od 40 do 49

od 50 i više

Clear selection

Mjesto rada:

Upišite svoj odgovor na crtu

Naziv organizacije:

Upišite svoj odgovor na crtu

Navedite funkciju koju obavljate u organizaciji:

Navedite svoje područje rada/interesa:

Koliko dugo radite u organizaciji:

manje od godinu dana

od 1 do 9 godina

od 10 do 19 godina

od 20 do 29 godina

više od 30 godina

Clear selection

U kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama vezanim uz obrazovanje:

u potpunosti se ne slažem

ne slažem se

ne znam, ne mogu procijeniti

slažem se

u potpunosti se slažem

Obrazovanje je danas glavni preduvjet za siguran i bolje plaćen posao.

Redovitim/formalnim obrazovanjem stječu se potrebne vještine i kompetencije za rad.

Postojeći obrazovni sustav odgovara interesima tržišta rada.

Svaka škola treba imati svoje društveno poduzeće radi stjecanja radnog iskustva ili rješavanja nekih drugih problema mladih.

Treba omogućiti uključivanje odgovarajućih programa organizacija civilnog društva u školske i fakultetske programe.

Vještine i znanja stečena neformalnim obrazovanjem mogu biti presudna u kvalitetnoj pripremi za današnje tržište rada.

Učenicima treba omogućiti eksperimentiranje sa svojim interesima, talentima i hobijima kako bi razvili i stekli potrebna iskustva, vještine i znanja potrebne za uspjeh na suvremenom tržištu rada.

Škole bi trebale jačati dijalog s poslodavcima i omogućiti učenicima stjecanje radnog iskustva putem učeničke prakse.

Škole bi trebale provoditi više razvojnih projekata na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini koji bi omogućili nove vještine, metode i tehnike potrebne suvremenom tržištu rada.

u potpunosti se ne slažem

ne slažem se

ne znam, ne mogu procijeniti

slažem se

u potpunosti se slažem

Obrazovanje je danas glavni preduvjet za siguran i bolje plaćen posao.

Redovitim/formalnim obrazovanjem stječu se potrebne vještine i kompetencije za rad.

Postojeći obrazovni sustav odgovara interesima tržišta rada.

Svaka škola treba imati svoje društveno poduzeće radi stjecanja radnog iskustva ili rješavanja nekih drugih problema mladih.

Treba omogućiti uključivanje odgovarajućih programa organizacija civilnog društva u školske i fakultetske programe.

Vještine i znanja stečena neformalnim obrazovanjem mogu biti presudna u kvalitetnoj pripremi za današnje tržište rada.

Škole bi trebale jačati dijalog s poslodavcima i omogućiti učenicima stjecanje radnog iskustva putem učeničke prakse.

Clear selection

Smatrate li da bi se uvođenjem određenih programa neformalnog obrazovanja u osnovne i srednje škole povećala konkurentnost mladih na tržištu rada nakon završenog obrazovanja:

DA, u potpunosti se slažem

DA, djelomično se slažem

Ne znam/ nisam o tome razmišljao/-la

Other:

Clear selection

Koje programe neformalnog obrazovanja bi trebalo uvesti u škole, a koji bi utjecali na veću konkurentnost mladih na tržištu rada:

Maksimalno pet odabira

ekonomska i financijska pismenost (učeničko poduzetništvo, društveno poduzetništvo, obrti, zanati, proizvodnja hrane i odjeće, inovacije, upravljanje osobnim i obiteljskim financijama i sl.)

socijalne/interpersonalne vještine (komunikacijske vještine, javni nastup, međuljudski odnosi, roditeljstvo/ odgoj djece ili slično)

građanska kultura (aktivno sudjelovanje u društvu, volonterstvo, aktivizam, razumijevanje i prihvaćanje različitosti, zaštita ljudskih prava, nenasilno rješavanje sukoba, programi za mlade i uključivanje mladih)

kultura i umjetnost (kulturno-umjetničke radionice, događanja, upoznavanje s lokalnom i nacionalnom kulturom, baštinom i tradicijom te njihovim očuvanjem)

politička kultura (razumijevanje različitih političkih doktrina i mogućnost konstruktivnog analiziranja i raspravljanja o istima, sudjelovanje u procesima donošenja odluka, javnim savjetovanjima, izborima, savjeti mladih itd.)

ekološka kultura (u osobnom smislu i smislu cjelokupne zajednice – čuvanje i valorizacija prirodne baštine, bioraznolikosti, energetska učinkovitost, ponovna uporaba, razvrstavanje otpada, recikliranje, zelena gradnja, permakultura, eko-proizvodnje, boravak u prirodi i sl.)

potrošačka kultura (potrošačke navike, prava potrošača, načini financiranja i upravljanja potrošnjom i sl.)

medijska pismenost (pravilno i potpuno razumijevanje informacija, kritičko analiziranje i stvaranje medijskih sadržaja u raznim oblicima)

informatička pismenost i tehnička kultura (napredno poznavanje rada na računalu, Internetu, programiranje, robotika, elektronika, računalne igre, itd.)

domaćinstvo i ručni rad (osnovne vještine u kućanstvu; kuhanje, šivanje, peglanje, popravci i održavanje kućanstva)

sigurnosti i civilna zaštita (sigurnost u prometu, gradu i prirodi, prva pomoć, priprema za društvene i klimatske rizike, postupanje u izvanrednim situacijama – prirodne katastrofe, terorizam i sl.)

projektni rad, učenje, karijera i poticaji (priprema i provedba školskih i izvanškolskih projekata, EU fondovi i poticaji za projekte, projektno utemeljeno učenje, poticaji za rad i zapošljavanje mladih

znanstveni i stručni programi (istraživanja, radionice, laboratoriji, predavanja, izložbe i konferencije u prirodnim i društvenim znanostima, posjeti muzejima i sl.)

sport, rekreacija i zdrav život (univerzalna sportska škola, sportska, rekreacijska i planinarska društva, skauti, zdrava prehrana i sl.)

Other:

Smatrate li da djeca i mladi s teškoćama u razvoju trebaju biti uključeni u redoviti odgojno-obrazovni sustav:

DA, smatram da, bez obzira na teškoće, sva djeca/mladi trebaju biti uključeni u redovitu nastavu

DA, djelomično - ovisno o teškoćama u razvoju jer ne mogu sva djeca/mladi pratiti redovitu nastavu

NE, smatram da trebaju pohađati poseban razred u školi, po prilagođenom programu

NE, smatram da trebaju ići u posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu prilagođenu njihovim teškoćama

Ne znam, nisam o tome razmišljao/-la

Other:

Clear selection

Prema Vašem mišljenju, koji je društveni sloj u Hrvatskoj najugroženiji:

mladi

žene

nezaposleni

osobe s invaliditetom

bolesni

umirovljenici

Other:

Clear selection

U kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama o razlozima nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji:

u potpunosti se ne slažem

ne slažem se

ne znam, ne mogu procijeniti

slažem se

u potpunosti se slažem

Neposjedovanje znanja i vještina za ponuđena radna mjesta

Nedovoljno znanja i vještina za pokretanje vlastitog posla

Prevelika konkurencija na tržištu rada

Gospodarska situacija i kriza

Nedovoljna motiviranost za traženjem posla

Nedostatna ponuda radnih mjesta u struci

Loše plaćena radna mjesta

Prevelika porezna opterećenja poslodavaca

Veliki dio nezaposlenih u stvari radi "na crno" ili se bavi iznajmljivanjem i sl.

u potpunosti se ne slažem

ne slažem se

ne znam, ne mogu procijeniti

slažem se

u potpunosti se slažem

Neposjedovanje znanja i vještina za ponuđena radna mjesta

Nedovoljno znanja i vještina za pokretanje vlastitog posla

Prevelika konkurencija na tržištu rada

Gospodarska situacija i kriza

Nedovoljna motiviranost za traženjem posla

Nedostatna ponuda radnih mjesta u struci

Loše plaćena radna mjesta

Prevelika porezna opterećenja poslodavaca

Veliki dio nezaposlenih u stvari radi "na crno" ili se bavi iznajmljivanjem i sl.

Clear selection

U kojoj mjeri se slažete s tvrdnjama o uzrocima nezaposlenosti ranjivih skupina društva:

u potpunosti se ne slažem

ne slažem se

ne znam, ne mogu procijeniti

slažem se

u potpunosti se slažem

Prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom, najčešće u fokus dolaze njihove teškoće, a ne njihove kompetencije za određeno radno mjesto.

Osobe s invaliditetom predstavljaju dodatne troškove za poslodavce.

Osobe s invaliditetom ne mogu kvalitetno obavljati poslove - smanjeni radni učinak.

Predrasude poslodavaca umanjuju mogućnost zapošljavanja marginaliziranih skupina.

Jedan od uzroka nezaposlenosti marginaliziranih skupina društva je nedostatak radnih mjesta.

Nemogućnost pristupa radnom mjestu zbog neprilagođene infrastrukture i prostora, jedan je od uzroka nezapošljavanja osoba s invaliditetom.

Jedan od uzroka nezaposlenosti osoba s invaliditetom su neodgovarajući uvjeti rada zbog tehničke neprilagođenosti.

Strah od gubitka socijalne pomoći ili statusa jedan je od uzroka nezaposlenosti ranjivih skupina društva.

Nedostatak znanja ili vještina samih marginaliziranih skupina za suvremeno tržište rada jedan je od uzroka njihove nezaposlenosti.